Početna Transport Nova era logistike u energetici

Nova era logistike u energetici

Vest  da je Japan porinuo prvi tanker za prevoz tečnog vodonika nedavno u gradu Kobe je prošla nezapaženo, a brod Hydrogen Frontier nosivosti 8.000 tona, čiji je vlasnik kompanija Kawasaki Heavy Industries je već krenuo da radi – isporučen je tečni vodonik klijentima iz celoga sveta a proizveden je u Australiji.

Neko će reći šta je tu novo? Prvi prekookeanski tanker za prevoz tečnog vodonika doneo je u svet logistike novu uslugu – globalni lanac snabdevanja ovog ekološki čistog goriva, lišenog prisustva bilo kakvog ugljenika.Na taj način je pokrenuta prva faza pilot projekta u kojoj je predviđeno da se vodonik proizveden (ekstrahovan) iz uglja u Australiji, a potom preveden u tečno stanje (ukapljen) na temperaturi od -253 stepeni Celzijusa, transportuje u Japan.

Japan je tako pokazao da je još u igri za zemlju vodećeg logističkog provajdera u ovoj oblasti jer se kompanije iz Kine sve više nude kao konkurencija. Stručnjaci imaju rezerve prema vodoniku kao gorivu za automobile i u transportu jer su baterijska vozila primarna. Japan tako zauzima tržište snabdevanja vodonikom. Sagorevanjem vodonika se ne oslabađa nikakav štetan ugljenik, pa Japan ovaj energent smatra potencijalnim čistim odgovorom na energetske potrebe budućnosti.

Može se čak utvrditi da je Japan najsrčaniji pobornik vodonika kao pogonskog goriva, a Toyota je proizvođač koji se ponosi modelom auta FCEV Mirai. Prva vožnja tankera mnoge logističke provajdere je stavila u rebus – Šta to Japanci znaju a mi ne znamo pa forsiraju vodinik kao gorivo?

Tanker LH 2 ima jedinstveni bezbednosni standard za transport vodonika koji je odobrila Međunarodna pomorska organizacija a po svemu sudeći on će biti standard za ceo svet. Kompanija Kawasaki gradi skladišne rezervoare u Japanu, koji bi mogli da prime i skladište tečni vodonik. Australija namerava da proizvodi vodonik eksploatacijom uglja niske kalorijske vrednosti, kojim je inače bogata. Ipak, u samom procesu tako osmišljene proizvodnje, ugljenik se javlja kao nus proizvod pa se čin ekstrakcije vodonika iz uglja može smatrati ekološki podobnim jedino ako se ne dozvoli emisija tako generisanog ugljenika u prirodu.

Ukoliko proizvođač vodonika ne bi uspeo da zarobi ugljenik i spreči njegov prodor u atmosferu, to bi praktično značilo da se štetne emisije sele iz Japana (gde će se trošiti vodonik) u Australiju gde se isti proizvodi. Cela inženjerska struka širom sveta, figurativno rečeno, razmatra najefikasnije načine zarobljavanja ugljenika i njegovog deponovanja po razumnoj ceni. Brod Hydrogen Frontier je u stanju da ponese do 1.250 m3 ukapljenog vodonika u jednom rezervoaru

Kako bi se zadovoljile energetske potrebe Japana za vodonikom, do 2030. godine, Kawasaki Heavy će morati da izgradi mnogo veća plovila, nalik onima koja poseduju kapacitet od čak 160.000 m3, a koja poseduju četiri zasebna rezervoara za prevoz prirodnog tečnog gasa (LNG). Te cifre znače da je prevoz i distribucija vodonika nova usluga logističkih provajdera koja korak po korak menja ne samo auto industriju u svetu već i proizvodne sisteme. Japanska vlada je spremna da pruži veliku finansijsku podršku privredi kako bi vodonik dobio veliku upotrebu.

Zemlje širom sveta se utrkuju da razviju industriju vodonika kao sredstvo kojim će smanjiti emisiju štetnih gasova ne samo zbog rata u Ukrajini. Sam Japan planira investicije vredne 107 milijardi dolara u narednih 15 godina. Pojedine industrije koje imaju problema sa dekarbonizacijom, kao što su proizvodnja čelika i hemijskih proizvoda bi imale veliku potencijalnu korist od njega u čišćenju energetskog sektora.

Neverovatni Japanci idu dalje i krenulo je probno testiranje voza na vodonik a investicija istraživanja je vredna 35 miliona dolara. Već stižu prve naružbine vozova na vodonik pa su i sami Japanci iznenađeni. Tanker LH 2 je tako pokrenuo lavinu a koliko će velika ona biti saznaćemo odmah po završetku rata u Ukrajini kada će svet ponovo definisati energetsku politiku.

Ono što nije sporno – biće puno posla za logističke provajdere a novi posao se zove – distribucija vodonika na lokalu, novi kapaciteti za skladištenje vodonika i nabavka sredstava za transport po kopnu. Kako stvari stoje pumpe za gorivo moraće da dodaju novu ikonicu na panelima za gorivo – da vodonika ima i koliko košta. 

Nikola Jevtić

Nikola Jevtić

Diplomirani inženjer, specijalista za logistiku sa preko 15 godina iskustva u oblasti organizovanja međunarodnog transporta i carinskog zastupanja. Kao direktor i vlasnik privatnog biznisa organizovao više od 15000 internacionalnih transporta robe u svim vidovima saobraćaja.

Hvala Vam na poverenju!

Vaši podaci su uspešno poslati. Naš tim će Vas kontaktirati u najkraćem roku.

Zainteresovani ste za naše usluge?

Pokušaćemo da vam odgovorimo u najkraćem mogućem roku.