Početna Transport Krimski most – logistika sabotaže

Krimski most – logistika sabotaže

Krimski most je od velikog značaja za snabdevanje civila na Krimu, ali pogotovo je vitalan za snabdevanje ruske vojske tokom sukoba sa Ukrajinom. Dugačak je 19 kilometara, a izgradnja je koštala 4 milijarde dolara. Radi se o dva paralelna mosta, od kojih je za ratne potrebe značajniji železnički. Železničkim kompozicijama se između ostalog redovno voze velike količine goriva.

Kamionski saobraćaj između kontinentalne Rusije i Krima se do izgradnje Krimskog mosta odvijao feribotima, ali naravno, zbog čekanja na ukrcaj neuporedivo je brži preko mosta. Posle eksplozije 8. oktobra drumski most se koristi samo za putnički saobraćaj.

Ruska obaveštajna služba je ubrzo posle eksplozije iznela verziju po kojoj je eksplozivni teret zaobilaznim putem putovao iz ukrajinske luke Odese preko Bugarske, Crnog mora, Gruzije i Jermenije. Kaže se da je teret početkom avgusta ukrcan na brod u Odesi u vidu velikih rolni plastične ambalaže, a da je potom kamionom vožen do mesta aktiviranja eksploziva.

Evo kako se sa aspekta civilne logistike može objasniti ovakva ruta, nezavisno od toga da li je ponuđeni scenario potpuno verodostojan.

Krimski most - logistika sabotaže

Treba poći unazad od tačke 7. Kamion je mogao da uđe na Krimski most sa strane samog Krima. Iz nekih razloga diverzantima je bilo lakše da kamion uđe na most sa istočne, kontinentalne strane. Možda zbog slabije kontrole, ili zato što ga je lakše pretovariti u tački 6 u regiji Krasnodara nego na samom Krimu, ili što je na samom Krimu bilo teško naći saradnike koji bi izveli čitavu operaciju. Vožnja kamiona sa takvim teretom direktno iz Ukrajine u Rusiju je teško zamisliva.

Da bi teret od preko dvadeset tona ušao u Rusiju sa što manje sumnje i kontrole logično je da bude upućen iz Jermenije – tačka 4. Jermenija je članica Evroazijske ekonomske unije koja ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Rusijom i izvoz za Rusiju ne izaziva sumnju. Gruzija i Rusija su u lošim odnosima, ratovali su i nemaju diplomatske odnose već 14 godina. Teret je sumnjiv ukoliko je poslat direktno iz Gruzije. Zato Jermenija koja je relativno blizu Krima.

Krimski most - logistika sabotaže

Jermenija se međutim ne graniči sa Rusijom, pa teret mora da tranzitira kroz Gruziju i da uđe u Rusiju na jedinom (!) drumskom prelazu između Gruzije i Rusije Gornji Lars – tačka 5. Krimski most i prelaz Lars su dve najizvesnije tačke u bilo kojem scenariju ove operacije.

Zašto se pominje gruzijska luka Poti (negde se pominje i Batumi) – tačka 3? Razlog bi mogao biti da su organizatori smatrali rizičnim da kamion vozi kroz celu Tursku, pa zatim u Jermeniju i da je sigurnije teret prevesti morskim putem. A Jermenija nema more. Zato bi teret morao prvo ući u Gruziju morskim putem, pa izaći u Jermeniju, i ponovo proći kroz Gruziju na putu ka Rusiji.

Vazdušnim putem je naravno nezamislivo prošvercovati više tona specijalnog eksploziva.

Zašto teret nije direktno iz Odese u Ukrajini (tačka 1) plovio u Gruziju?

Zato što Rusi to ne bi dozvolili. Rusi kontrolišu Crno more i jedva su dopustili da brodovi sa žitom isplovljavaju iz Odese. Brod iz Odese za Bugarsku je manje sumnjiv. Nejasno je zašto baš dunavska luka Ruse (tačka 2), a ne neka od morskih luka u Bugarskoj – moguće je da organizatori nisu imali izbora jer brodovi ne mogu tek tako slobodno da isplovljavaju iz Odese. Luka Ruse je zapravo na granici sa Rumunijom i veliko je čvorište za dalji železnički, rečni ili drumski saobraćaj.

Teret je iz Bugarske mogao putovati natovaren na kamionu feribotom, npr iz Burgasa sve do Gruzije. Alternativno, kamion je mogao voziti kroz čitavu Tursku do Jermenije. Prateća dokumentacija je morala biti menjana nekoliko puta u toku procesa, a podrazumeva se da je od samog početka bila neistinita.

Moguće je da nikada nećemo saznati sve detalje operacije Krimski most, ali je ovaj događaj nekako dobra ilustracija sa čime se sve mogu suočiti logističari i kada imaju najbolje namere. Međunarodni transport ume ponekad da bude komplikovan i kada se odvija sa najnormalnijim ciljem.

Nikola Jevtić

Nikola Jevtić

Diplomirani inženjer, specijalista za logistiku sa preko 15 godina iskustva u oblasti organizovanja međunarodnog transporta i carinskog zastupanja. Kao direktor i vlasnik privatnog biznisa organizovao više od 15000 internacionalnih transporta robe u svim vidovima saobraćaja.

Hvala Vam na poverenju!

Vaši podaci su uspešno poslati. Naš tim će Vas kontaktirati u najkraćem roku.

Zainteresovani ste za naše usluge?

Pokušaćemo da vam odgovorimo u najkraćem mogućem roku.