Početna Transport Železnički transport robe

Železnički transport robe

Železnički transport robe je imao zlatne dane do sredine XX veka kada je preko 60% kopnenog prevoza robe obavljano prugama. Od tada učešće železničkog transporta robe u većini država konstantno opada. Razlozi su brojni.

Vrsta tereta se vremenom promenila: znatno je opao npr transport uglja sa zatvaranjem mnogih rudnika, a izgradnja savremenih cevovoda je olakšala transport naftnih derivata. Ulaganja u infrastrukturu i čitav biznis ciklus eksploatacije ovog vida transporta su mnogo skuplji i duži nego u slučaju drumskog prevoza. Razvoj železničkog transporta robe guraju veliki igrači kao što su korporacije, luke, države, rudnici, veliki provajderi logističkih usluga. Ulazak na ovo tržište poseduje visoke barijere za razliku od kamionskog prevoza gde praktično svako može da se uključi u biznis.

Železnički transport robe ili putnika

Postoje i strateške dileme u planiranju razvoja železničkih mreža. Većina železničke infrastrukture se koristi kombinovano i za prevoz tereta i putnika. To komplikuje održavanje i usporava transport u oba načina. Sadašnje prognoze su da bi bilo ekonomičnije graditi posebne pruge za putnički i teretni saobraćaj, ali to je dugoročan proces koji iziskuje ogromna ulaganja. U mnogim sredinama je putnički saobraćaj na ivici rentabilnosti i zahteva dotacije države.

Železnički transport robe

Ljudi su osim toga navikli da koriste automobile na manjim i srednjim relacijama kao jedno sredstvo autonomije i komfora u poslovne i turističke svrhe. Železnički transport robe je pak rentabilan, ali na primeru našeg regiona gde su pruge zastarele i time ograničenih brzina vidimo da je tranzitno vreme mnogo duže u odnosu na drumski saobraćaj. Nedostatak intermodalnih terminala takođe umanjuje potencijal kombinovanog transporta jer bi se njihovom rasprostranjenošću olakšao prevoz kontejnera pa i čitavih kamiona železnicom.

Različiti standardi železničkog transporta

U Evropi danas i pored inicijativa o interoperabilnosti železnica postoje mnogi različiti sistemi signalizacije, električnog napajanja i bezbednosti. Praktično svaka država iz istorijskih i komercijalnih razloga ima sopstvene standarde i regulative tako da je tipično da u jednoj državi kompoziciju vuče lokalna lokomotiva sa mašinovođom koji ima dozvolu samo za svoju državu i za pruge koje u njoj postoje. Države bivšeg Sovjetskog Saveza, imaju koloseke drugačije širine pa je potrebno prilagođavati vagone prilikom ulaska u Evropsku uniju. Države bivšeg SSSR su inače nasledile i izuzetno bogatu železničku mrežu tako da u Evropskoj uniji baltičke države i danas prednjače po učešću železničkog transporta.

Većina evropskih zemalja koristi vozove koji tipično teže 1500-2000 tona. Jedino Rusija, Norveška i Švedska upotrebljavaju vozove koji su teški do 5000 tona. Veća nosivost voza je razume se mnogo efikasnija. U planu je inicijativa da i druge evropske države prilagode tehničke uslove za vozove većih težina. Na sličan način, usled tehničkih okolnosti postoji ograničenje dužine kompozicije koja je u Evropi maksimalno oko 750 metara. U Sjedinjenim američkim državama su uobičajeni teretni vozovi dužine do dva i po kilometra.

železnički transport

Najveća razlika ipak dolazi od kvaliteta samih pruga na kojima u slučaju dobrog kvaliteta i održavanja transport tereta može da teče brzinom od 80-100 km / čas. Međutim, u našim krajevima, ali i na sporednim prugama u bogatijim zemljama postoje mnoge deonice gde se usled stanja pruge ne sme prekoračiti brzina od 30 ili 40 km /čas. Sve ovo je bitno drugačije u odnosu na drumski transport robe gde su u svim zemljama izgrađeni moderni putevi po kojima se kamioni kreću brzinom određenom osobinama samog kamiona a ne osobinama podloge po kojoj vozi.

Železnički transport robe, uprkos inerciji jeste u razvoju i sama činjenica da je višestruko jeftiniji od drumskog transporta daje mu večitu prednost. Ukoliko su u pitanju izuzetno dugačke linije od više hiljada kilometara železnički transport je još u većoj prednosti. Forsiranje viših ekoloških standarda mu takođe ide na ruku. Ipak, na području Evrope, usled relativno malih udaljenosti i vrhunske mreže drumskog teretnog prevoza očekuje se da i nadalje brže raste obim kamionskog prevoza u odnosu na železnički prevoz robe. Prognoza je da će do 2030. godine železnički transport robe porasti za 6%, ali drumski prevoz robe će porasti za 30%.

Nikola Jevtić

Nikola Jevtić

Diplomirani inženjer, specijalista za logistiku sa preko 15 godina iskustva u oblasti organizovanja međunarodnog transporta i carinskog zastupanja. Kao direktor i vlasnik privatnog biznisa organizovao više od 15000 internacionalnih transporta robe u svim vidovima saobraćaja.

Hvala Vam na poverenju!

Vaši podaci su uspešno poslati. Naš tim će Vas kontaktirati u najkraćem roku.

Zainteresovani ste za naše usluge?

Pokušaćemo da vam odgovorimo u najkraćem mogućem roku.